Gospođica Snažna

„Neravnopravnost između spolova duboko je ukorijenjena u kulturi, kulturnim obrascima i stereotipima koji sustavno promiču stavove o “normalnosti” ženske drugosti, inferiornosti i podčinjenosti, a svoj iskaz ima u učincima različitih diskriminatornih praksi i društvenom položaju žena općenito“, stoji u Pojmovniku rodne terminologije (2007, 46). Bez obzira na to što je ravnoteža rodne jednakosti različita u različitim obiteljima, pojedinačni primjeri ne ruše opći model – cjelokupni sklop društva i kulture koji još uvijek podupire autoritet muškaraca u svim područjima života (Galić, 2011). Rodno određena ponašanja stječu se iskustvom pa se dječaci ponašaju na maskulin način zato što im takvo ponašanje donosi potkrepljenje okoline: dok se igranje „muškim“ igračkama potiče, izražavanje želje za, primjerice, bavljenje plesom ili pokazivanje emocija izazivaju neodobravanje (Jugović i Kamenov, 2011). Isto je kod djevojčica. Pojedina djeca čija ponašanja izlaze izvan okvira stereotipnih očekivanja mogu se osjećati izolirano, a upravo razni stereotipi onemogućavaju djeci razvoj njihovih potencijala i prirodnih talenata.

Istraživanja pokazuju kako naučena rodno tipizirana ponašanja mogu izmijeniti ponašanjima koja su neopterećena rodnim stereotipima: ispitivani dječaci i djevojčice su se, nakon gledanja filma o djetetu koje obavlja rodno nestereotipne aktivnosti i biva pohvaljeno, češće počeli uključivati u aktivnosti koje se tradicionalno pripisuju suprotnom spolu (Katz i Walsh; prema Jugović i Kamenov, 2011). Upravo zato važno je djeci pružati drugačije poglede i nove slike o njima samima. Istraživanje iz 2013. godine provedeno u školama Vukovarsko-srijemske županije potvrdilo je kako mladi rijetko propitkuju tradicionalnu podjelu na dva spola i njima pripisivane osobine i ponašanja. Većina mladih podjelu na muške i ženske poslove smatra prirodnom te smatra kako su kućni poslovi obaveza žena. Dečki za sebe misle da imaju „manje osjećaja“ za djecu pa da je odgoj bolje prepustiti ženama, a za djevojčice tvrde da se ne trebaju baviti sportom kao što je bodybuilding ili američki nogomet. Također, primjetna je zbunjenost kod mladih: s jedne strane imaju tradicionalne obrasce muško-ženskih odnosa u okolini, a s druge strane razne informacije s medija koje pokazuju da se može ponašati drugačije, bez obzira na spol. 

Zbog svega navedenog, a simbolično prvi put u ožujku, povodom Dana žena, pokrenule smo program za djevojčice pod nazivom “Djevojčica Snažna”. Cilj programa je osnaživati djevojčice po pitanju njihove rodne uloge i demistificirati rodne stereotipe kroz četiri područja (izgled, osjećaji, podjela obaveza unutar obitelji, odabir zanimanja). Valja napomenuti kako ovaj program nikako nije isključivo za djevojčice. U program se mogu uključiti i dječaci kojima je potrebna veća svijest o rodnim ulogama, budući da sadržajima radionica ni na koji način dječaci neće biti zakinuti.

Termini održavanja: utorkom od 18.30-19.30 sati

Gospođica Snažna spašava stvar (stereotipi o prihvatljivim osjećajima)

Gospođica Snažna i nova frizura (stereotipi o primjerenom izgledu)

Gospođica Snažna ne voli pospremati (stereotipi o podjeli obaveza i kućanskih poslova)

Gospođica Snažna i veliki avion (stereotipi o prihvatljivim zanimanjima)

Uzrast: 6-12 godina

Cijena programa: 250 kuna, za drugo dijete iz obitelji odobravamo 15% popusta. Ukoliko dijete prisustvuje barem jednoj radionici, roditelj/skrbnik dužan je podmiriti troškove cjelokupnog programa. U slučaju neodrađivanja dijela programa iz bilo kojeg razloga, Izvršitelj vraća uplaćeni novac.

Voditeljice: Ivana Vladušić, mag.praesc.educ. i Ana-Marija Nikolić, mag.paed.

Scroll to Top